Rozacea – Kako umiriti rozaceu i smanjiti crvenilo lica


Rozacea je hronično inflamatorno oboljenje kože koje najčešće zahvata lice i manifestuje se upornim crvenilom, osetljivošću i vidljivim kapilarima. Ovo stanje, poznato i kao “crvenilo lica”, pogađa milione ljudi širom sveta i može značajno uticati na samopouzdanje i kvalitet života. Karakteristični su periodični naleti crvenila (flush) koji vremenom mogu postati trajni, uz pojavu sitnih bubuljica nalik aknama i osećaj peckanja na koži. Dobra vest je da se simptomi rozacee mogu držati pod kontrolom pravilnom negom i izbegavanjem okidača, iako prava izlečiva rozacee ne postoji.

Šta je rozacea?

Rozacea (lat. rosacea) je hronična upalna bolest kože koja primarno pogađa centralne zone lica (nos, obraze, bradu i čelo). Spada u poremećaje lojnih žlezda i često se svrstava u istu grupu oboljenja kao akne, iako se klinički razlikuje od akni vulgaris. Rozacea se može javiti kod oba pola i različitih tipova kože, ali je značajno učestalija kod osoba svetle puti (tipično severnoevropski ten) i najčešće nastupa u srednjem životnom dobu, između 30. i 50. godine života.

Ovo oboljenje karakteriše hronično crvenilo kože lica koje u početku može biti prolazno (tzv. flush epizode), da bi vremenom postalo trajno. Crvenilo nastaje usled širenja sitnih krvnih sudova ispod površine kože, pa lice poprima rumenu ili purpurnu boju. Upravo zato se rozacea opisuje i kao pojačano crvenilo lica. Pored crvenila, mnogi oboleli primećuju i sitne promene nalik aknama – crvene kvržice i bubuljice koje mogu sadržati gnoj (ali bez mitisera, što je jedna od razlika u odnosu na akne). Koža zahvaćena rozaceom često je topla na dodir, osetljiva, sklona peckanju ili svrabu, a mogu se javiti i prošireni kapilari (teleangiektazije) vidljivi kao mreža tankih crvenih linija na površini kože.

Važno je naglasiti da rozacea nije zarazna – ne prenosi se dodirom niti infekcijom, već je to pre svega reaktivno stanje kože. Takođe, rozacea nije rezultat loše higijene niti nedostatka nege, to je medicinsko stanje na koje utiču unutrašnji i spoljašnji faktori. Tok bolesti je hroničan i nepredvidiv: simptomi mogu mesecima biti blagi, zatim se naglo pogoršati. Bez adekvatnog tretmana, rozacea ima tendenciju progresije i može trajati godinama, pa i doživotno.

Psihološki aspekt: Iako rozacea zdravstveno uglavnom ne ugrožava organizam van kože, njeni vidljivi simptomi mogu bitno narušiti samopouzdanje i kvalitet života. Hronično crvenilo i koža sklona upalama mogu dovesti do povlačenja u sebe, izbegavanja društva i osećaja frustracije. Razumevanje prirode stanja i pronalaženje efikasne rutine nege mnogo pomaže da se povrati kontrola i samouverenost.

Ako sumnjate da imate rozaceu – uporno crvenilo lica praćeno osetljivošću ili bubuljičavim promenama – najbolje je da posetite dermatologa. Stručno postavljena dijagnoza i savet o terapiji ključni su kako biste na vreme zaustavili napredovanje simptoma. 

Crvenilo lica i drugi simptomi rozacee

Glavni simptom rozacee je crvenilo lica (eritem) koje se najpre javlja povremeno, u naletima, da bi kasnije postalo postojano. Najčešće su zahvaćeni obrazi, nos, brada i čelo. U ranim fazama, crvenilo može biti izazvano određenim okidačima (npr. konzumacija alkohola, začinjene hrane ili nagla promena temperature), dok u kasnijim fazama crvenilo ne jenjava ni između epizoda – koža ostaje trajno rumena.

Pored crvenila, dodatni simptomi rozacee mogu uključivati:

Osećaj peckanja, vreline ili svrab

Mnogi opisuju da im koža lica burno reaguje na dodir, kozmetiku ili promenu vremenskih uslova, uz subjektivan osećaj žarenja ili svraba. Upravo zbog ove preosetljivosti, rozacea se svrstava u sindrom osetljive kože.

Papule i pustule

Sitne crvene kvržice (papule) ili gnojne bubuljice (pustule) mogu se pojaviti na crvenoj osnovi kože. Ove promene podsećaju na akne, pa se rozacea nekad naziva i “akne odraslih“. Važno je napomenuti da kod rozacee nema mitesera (komedona), što je bitna razlika u odnosu na akne.

Prošireni kapilari (telangiektazije)

Kako rozacea napreduje, kapilari ispod kože mogu trajno da se rašire i postanu vidljivi kao fine crvene ili ljubičaste linije, naročito na nosu i obrazima. Ovi “paukasti” kapilari dodatno doprinose utisku crvenila lica.

Zadebljanje kože (fima)

U težim slučajevima, posle dugogodišnjeg trajanja rozacee, može doći do lokalizovanog zadebljanja kože, najčešće na nosu. Ovaj fenomen je poznat kao rinofima – nos poprima kvrgavo, uvećano i crvenkasto obličje zbog hipertrofije lojnica i fibroznog tkiva. Rinofima se gotovo isključivo javlja kod muškaraca i smatra se kasnom fazom nelečene rozacee, za njeno saniranje često je potreban hirurški ili laserski tretman.

Očna rozacea

Kod značajnog procenta obolelih (procenjuje se oko 50%) javlja se i zahvatanje očiju. Očni simptomi mogu uključivati crvenilo očiju, suvoću, peckanje, osećaj peska u očima, suzenje ili upale ivica kapaka (blefaritis). Očna rozacea ponekad prethodi kožnim simptomima ili se javlja nezavisno. Teži oblici mogu ugroziti vid (npr. kroz razvoj keratitisa), te je neophodno uključiti oftalmologa u lečenje.

Napredovanje simptoma rozacee

Rozacea obično počinje kao sklonost ka lakom “rumenjenju” ili flush reakcijama – lice naglo pocrveni pri stresu, toploti, unosu toplih napitaka ili alkohola. Vremenom, crvenilo se zadržava sve duže, pojavljuju se trajne crvene fleke i prošireni sudovi. U drugoj fazi pridružuju se papule/pustule nalik aknama. Kod manjeg broja ljudi razviju se fibrozne promene (fima) kao završna faza. Ovakav tok nije striktno pravilo – simptomi variraju od osobe do osobe. Neko može imati uglavnom difuzno crvenilo i vidljive kapilare (eritrematozno-telangiektatska rozacea), dok drugi uglavnom imaju upalne bubuljičaste promene (papulopustulozna rozacea). Četvrti će primarno imati problema sa očima. Bitno je prepoznati simptome i pratiti ih, jer to pomaže u izboru adekvatne nege i terapije.

Ukoliko primetite gore navedene znakove na svojoj koži, preporučuje se konsultacija sa dermatologom radi tačne dijagnoze. Iskusni dermatolog će pregledom razlikovati rozaceu od drugih stanja koja mogu ličiti na nju – npr. akni, alergijskog kontaktnog dermatitisa, seboreičnog dermatitisa ili lupusa. Za razliku od akni, rozacea se javlja u zrelijem dobu i nema mitisere, za razliku od seboreičnog dermatitisa nema perutanje kože, a od lupusa se razlikuje po odsustvu sistemskih simptoma. Po potrebi se rade i dodatne analize (npr. pregled Demodex parazita u koži, bris na bakterije, krvne pretrage) kako bi se isključile druge dijagnoze. Kada je jasno da se radi o rozacei, pristupa se planiranju nege i terapije – o čemu detaljno govorimo dalje.

Faze i tipovi rozacee

Dermatolozi klinički razvrstavaju rozaceu u nekoliko tipova (oblika), što pomaže u opisivanju dominantnih simptoma i izboru terapije. Postoje četiri glavna tipa rozacee:

  1. Eritemato-telangiektatična rozacea (ETR): Odlikuje se trajnim crvenilom lica (eritremom) i vidljivim proširenim kapilarima (telangiektazijama). Koža je rumena, često neravnomerno, sa oblastima jačeg crvenila. Osobe sa ovim tipom često osećaju toplotu i peckanje u koži, naročito pri izlaganju toploti, konzumaciji začina ili alkohola. Ovo je najčešći i najblaži oblik rozacee, ali estetski vrlo upadljiv zbog difuznog crvenila.
  2. Papulopustulozna rozacea: Karakterišu je upalne promene na crvenoj podlozi kože – crvene kvržice (papule) i gnojni plikovi (pustule) rasuti po obrazima, bradi, čelu ili nosu. Na prvi pogled liči na akne, ali bez mitisera (komedona) što je ključna razlika. Koža može biti otečena i topla. Ovaj oblik se ponekad naziva i “akne rozacea”. Papulopustulozna rozacea zahteva kombinaciju antiinflamatorne terapije i veoma nežne nege, jer je koža u stanju aktivne upale.
  3. Fimatizna rozacea: Raritetniji, teži oblik kod kog dolazi do zadebljanja kože i hipertrofije lojnih žlezda na određenim delovima lica. Najčešće je pogođen nos – razvija se rinofima (bulbozni, kvrgavi nos crvenkaste boje), ali može zahvatiti i bradu (gnatofima), čelo (metofima), uši ili kapke. Koža ima neravnu teksturu, masnija je i prošarana kapilarima. Fimatizna rozacea češće se javlja kod muškaraca i obično je posledica dugotrajno neliječene rozacee. Lečenje ovog oblika može zahtevati hirurške/laserske zahvate za uklanjanje viška tkiva, pored standardne terapije.
  4. Očna rozacea: Kod ovog tipa primarne tegobe su na očima. Javljaju se hronično crvene, suve ili suzne oči, peckanje, osećaj stranog tela u oku i česte upale očnih kapaka (blefaritis). Kapci mogu biti otečeni, sa perutanjem oko trepavica. Očna rozacea može postojati samostalno ili zajedno sa kožnom rozaceom. U težim slučajevima, ako se ne prepozna i ne leči, može dovesti do komplikacija na rožnjači (keratitisa) i ugroženog vida. Terapija uključuje kapi i masti koje propisuje oftalmolog, često u kombinaciji sa sistemskim lečenjem osnovne rozacee.

Pojedini pacijenti nemaju “čistu” sliku samo jednog tipa, već kombinaciju – npr. trajno crvenilo sa ponekom papulom, ili ocularnu rozaceu uz blago crvenilo lica. Klasifikacija služi da lakše razumemo koje simptome treba ciljati lečenjem. Bez obzira na tip, osnovna nega kože sklone rozacei je slična – nežno čišćenje, intenzivna hidratacija, zaštita od sunca i izbegavanje nadražujućih supstanci.

Još jedan način opisa toka rozacee jeste podela na faze: (1) prodromalna faza “sklonosti rumenjenju”, (2) inflamatorna faza sa papulopustulama, i (3) faza zadebljanja (fima) u retkim slučajevima. Pre-rozacea faza obuhvata osobe koje se lako zacrvene (npr. prilikom vežbanja, konzumiranja toplih napitaka, emocionalnog stresa). Ovo stanje prelazi u pravu rozaceu kada crvenilo postane učestalije i udruženo sa drugim znakovima upale. Važno je reagovati već u tim ranim fazama – prilagođavanjem životnih navika i negom kože – kako bi se usporilo ili sprečilo pogoršanje. 

Okidači koji pogoršavaju rozaceu i kožu sklonu upalama

Za nastanak rozacee ne postoji jedan glavni uzrok – smatra se da je u pitanju kompleksna interakcija genetske predispozicije i spoljašnjih faktora. Osobe čiji roditelji ili rođaci imaju rozaceu, kao i one svetle puti i svetlih očiju, sklone su većem riziku. Ipak, čak i kod predisponiranih, rozacea se obično aktivira tek pod uticajem određenih okidača iz okoline ili načina života.

zračenje sunca

UV zraci oštećuju površne krvne sudove i indukuju upalu kože. Kratko izlaganje suncu kod osoba s rozaceom može izazvati burno crvenilo lica. Zato je fotoprotekcija (nošenje kreme sa SPF) apsolutni imperativ za kožu sklonu rozacei.

Ekstremne temperature

I vrlo visoke i vrlo niske temperature loše utiču na rozaceu. Toplota (vruće letnje vreme, sauna ili tople kupke) širi krvne sudove i pospešuje crvenilo. S druge strane, jaka hladnoća i oštar vetar isušuju kožu i mogu izazvati upalne reakcije. Mnogi pacijenti primećuju pogoršanje tokom zimskog perioda zbog hladnoće napolju u kombinaciji sa suvim, toplim vazduhom u zatvorenom prostoru.

Začinjena hrana i topli napici

Ljuta paprika, kari, vreli čajevi i supe, kofein, pa čak i alkohol (vino, žestina) mogu izazvati tzv. reaktivno crvenilo. Ove supstance šire krvne sudove refleksno – začinjena hrana putem nervnih završetaka, a alkohol direktno dilatira sudove. Rezultat je nalet topline u licu i pojačano crvenilo neposredno posle konzumacije. Takve epizode vremenom doprinose trajnom oštećenju kapilara. Napomena: Nije nužno da svi ovi okidači deluju na svaku osobu – vredi obratiti pažnju i uočiti koje namirnice ili pića vama lično smetaju i njih reducirati.

Alkohol

Zaslužuje posebno isticanje – čak i male količine alkohola (posebno crno vino i žestoka pića) često izazovu burno crvenilo lica kod rozacee. Hroničan unos alkohola dokazano pogoršava rozaceu i može doprineti razvoju rhinophime kod predisponiranih (otuda stariji naziv “alkoholičarski nos”, iako se rinofima može javiti i kod apsitenata). Savet: Svedite unos alkohola na minimum ili ga potpuno izbegavajte, ukoliko primetite da vam izaziva flush.

kofein

Vreo čaj ili kafa, kao i kofeinska pića, mogu delovati kao okidač. Nije toliko stvar u samom kofeinu koliko u toplini napitka – zato neki dermatolozi savetuju da se napici konzumiraju mlaki ili hladni.

Stres i emocije

Psihološki stres, anksioznost, sram ili bes često dovode do refleksnog širenja krvnih sudova na licu (“pocrveneti od stida”). Kod ljudi sa rozaceom ovaj mehanizam je pojačan – nervni sistem burnije reaguje i češće dolazi do flush epizoda. Hroničan stres takođe pogoršava inflamatorne reakcije u telu, pa i na koži. Tehnike upravljanja stresom (relaksacija, meditacija, joga) mogu pomoći u smanjenju učestalosti ovih reakcija.

Fizički napor

Intenzivno vežbanje, trčanje, naporni kardio treninzi – sve što značajno povisi telesnu temperaturu može izazvati crvenilo lica kod osetljivih osoba. Naravno, fizička aktivnost je važna za zdravlje i ne treba je izbegavati, ali možete prilagoditi režim: vežbajte u hladnijem okruženju, pravite češće pauze za hlađenje, birajte umerene treninge (npr. više šetnje umesto trčanja).

Hormonski uticaj

Kod žena su primećena pogoršanja rozacee u vreme hormonalnih promena – tokom menstrualnog ciklusa (pred menstruaciju), u trudnoći ili menopauzi. Ova pogoršanja su individualna, neke žene navode da im se lice “zacrveni” pred ciklus, dok druge nisu primetile vezu. Hormonska terapija (npr. menopauzalna hormonska supstitucija) ponekad može ublažiti simptome, ali to je tema za razgovor sa lekarom.

Određeni lekovi i sastojci

Neki medikamenti mogu indukovati ili pogoršati rozaceu. Najpoznatiji primer su topikalni steroidi – dugotrajno mazanje kortikosteroidnih krema na lice može dovesti do tzv. steroidne rozacee (koja nalikuje klasičnoj). Takođe, lekovi koji šire krvne sudove (za hipertenziju poput nifedipina) mogu pogoršati sklonost crvenilu. Kozmetički preparati sa iritirajućim sastojcima (o kojima više u narednom odeljku) takođe mogu biti faktor. Uvek obavestite svog lekara o terapiji koju uzimate ako patite od rozacee.

Mikroorganizmi

Istraživanja sugerišu da i neki mikrobi mogu imati ulogu. Na primer, kod rozacee je često nađeno povećano prisustvo grinja Demodex folliculorum na koži lica. Ove mikroskopske grinje žive normalno u folikulima dlaka, ali kod rozacee ih može biti abnormalno mnogo, što potencijalno doprinosi zapaljenju. Takođe, bakterija H. pylori (koja izaziva čir želuca) se dovodi u vezu s rozaceom kod nekih pacijenata. Ipak, ovo su još uvek teorije – za sada se rozacea ne smatra klasičnom infekcijom, ali se ponekad terapijski ciljaju i ovi faktori (npr. lekovi protiv Demodex-a poput ivermektina).

Šta sve pogoršava simptome rozacee? Jednostavno rečeno – sve što iritira kožu ili širi krvne sudove može biti problem. Stoga tokom lečenja rozacee treba izbegavati najčešće okidače: alkohol, začinjenu hranu, ekstremnu toplotu, kao i jak hladan vetar. Svakom pacijentu će dermatolog individualno naglasiti koje faktore da posebno izbegava. Suština je u izbegavanju svega što kožu pregreva ili nadražuje: vruće kupke, saune, solarijume, maske za lice koje greju, agresivne tretmane poput jakih pilinga ili mikrodermoabrazije – bolje sačekati da se rozacea smiri pre upuštanja u takve procedure.

Kako umiriti rozaceu: rutina nege za kožu sklonu rozacei

Pravilna nega kože je osnovni stub kontrolisanja rozacee. Cilj nege je da umiri postojeću upalu, ojača kožnu barijeru i minimizuje iritacije. Koža pogođena rozaceom obično je vrlo osetljiva i reaktivna, zato rutina mora biti što nežnija i jednostavnija. Kako umiriti rozaceu kroz svakodnevnu negu? U nastavku dajemo smernice korak po korak:

Čišćenje lica je neophodno, ali mora biti blago i promišljeno. Preporuke dermatologa su da se izbegavaju jaki sapuni i sredstva sa SLS/SLES (sulfatnim detergentima) koji mogu narušiti zaštitnu barijeru kože. Umesto toga, birajte sindete, kremaste ili gel čistace bez sulfata i sa blagim surfaktantima pogodnim i za najosetljiviju kožu.

Intenzivna hidratacija kože i obnova barijere

Koža sa rozaceom često je istovremeno i suva i masna – može imati masnu T-zonu, ali i dehidrirane, perutave delove zbog narušene barijerne funkcije. Stoga je ključ hidrirati kožu i obnoviti zaštitnu lipidnu barijeru. Dobra hidratacija umiruje upalu i smanjuje osetljivost kože.

Zaštita od sunca svakodnevno

UV zračenje je neprijatelj kože sa rozaceom – ne samo da izaziva flare crvenila na kratki rok, već dugoročno dovodi do oštećenja i širenja kapilara. Zato je krema sa zaštitnim faktorom (SPF) obavezna svakog jutra, čak i zimi i po oblačnom vremenu. Dermatolozi preporučuju visok zaštitni faktor, SPF 30 ili 50, sa širokim spektrom zaštite (UVA i UVB).

Za osetljivu kožu često su bolji mineralni (fizički) filteri poput cink-oksida ili titanijum-dioksida, jer manje iritiraju. Danas postoje moderne formulacije takvih krema koje ne ostavljaju jak beli trag. Alternativno, neke hemijske kreme su formulirane za osetljivu kožu – bez parfema i sa dodatnim umirujućim sastojcima – te i one mogu biti opcija. Bitno je da krema prija vašoj koži i da je redovno nanosite i obnavljate (npr. na svaka 2-3 sata ako ste direktno na suncu).

Praktičan savet: Probajte tonirane SPF kreme koje imaju zelenkastu nijansu – zeleni pigment vizuelno neutrališe crvenilo, pa dobijate dvostruku korist: zaštitu + ujednačen ten. Mnoge medicinske linije za rozaceu imaju takve proizvode. Zimi, ne zaboravite SPF jer i snežni odsjaj i UVA zraci utiču. Šeširi sa širokim obodom i fizička zaštita lica po jakom suncu su takođe poželjni.

Korisni aktivni sastojci za umirenje rozacee

Pored osnovne hidracije, određeni aktivni sastojci u kozmetici dokazano blagotvorno deluju na kožu sklonu upalama i crvenilu.

Formulisanje rutine: Ujutru bi osnovna rutina bila – nežno čišćenje, serum (npr. hijaluron/niacinamid), hidratantna krema, zatim obavezno krema sa SPF. Uveče – čišćenje (eventualno dvostruko), terapijski proizvod ako ga koristite (npr. azelainski gel noću prema savetu lekara), zatim bogata hidratantna krema. Mnogi sa rozaceom preferiraju minimalistički pristup: što manje proizvoda i promena, to bolje. 

Šta izbegavati u nezi kože sa rozaceom

Podjednako važno kao i šta koristiti jeste – šta ne koristiti na koži sklonoj rozacei. Neki sastojci i navike mogu drastično pogoršati crvenilo i iritaciju:

U suštini, negujte kožu kao da je „najosetljivija beba“ – ništa grubo, ništa suviše jako, već nežno, zaštitnički i pažljivo. Time ćete stvoriti uslove da se koža smiri i regeneriše umesto da je stalno pod “vatrom” novih podražaja.

Preporučeni proizvodi za negu kože sklone rozacei

Iako na tržištu postoje specijalizovane linije formulisane baš za rozaceu, često se odlični rezultati postižu i proizvodima namenjenim osetljivoj koži opšte namene. Bitno je da sadrže gore pomenute korisne sastojke (niacinamid, pantenol, ceramide, hijaluron, centellu, itd.) i da su bez iritansa. 

Napomena: Navedeni proizvodi su primeri kvalitetne dermokozmetike sa pažljivo odabranim sastojcima. Oni nisu lekovi za rozaceu, ali mogu biti odlična podrška uz medicinsku terapiju ili za održavanje kože u stanju remisije. Uvek uvodite jedan po jedan proizvod i pratite kako vaša koža reaguje. Kombinujte po potrebi – npr. ujutru fluid + SPF, uveče bogata krema, ili samo fluid dvaput dnevno ako vam više prija minimalizam. Ključ je slušati svoju kožu i pružiti joj stalnu hidrataciju i zaštitu.

Rozacea je hronično oboljenje kože sa kojim se nauči živeti na duže staze, ali uz pravilan pristup može se uspešno držati pod kontrolom. Najvažnije je razumeti da se ne radi o prolaznom crvenilu koje će nestati samo od sebe – potrebno je preduzeti korake da se upala smiri i da se koža zaštiti od daljih oštećenja..

Nega kože sklone rozacei podrazumeva dnevnu rutinu nežnog čišćenja, intenzivne hidratacije i obavezne zaštite od sunca, uz upotrebu umirujućih sastojaka poput niacinamida, pantenola, ceramida, hijalurona i centelle. Paralelno, potrebno je izbegavati okidače u ishrani i sredini (alkohol, začine, ekstremne temperature) kao i iritanse u kozmetici (alkohol, mentol, parfem, grube tretmane).

Ukoliko je rozacea izražena, svakako se konsultujte sa dermatologom koji može prepisati medicinsku terapiju – npr. metronidazol ili azelainsku kiselinu lokalno, antibiotike oralno ili druge moderne metode (poput laserskog uklanjanja kapilara). Kombinacija stručne terapije i dosledne kućne nege daje najbolje rezultate.

Za kraj, ne zaboravite i psihološki aspekt – bavljenje rozaceom može biti frustrirajuće, ali niste sami. Mnogo ljudi prolazi kroz slične izazove, informišite se, povezujte i potražite podršku. Uz strpljenje i upornost, moguće je postići da crvenilo znatno izbledi, bubuljice se povuku, a vaša koža ponovo oseti mir i ravnotežu.

Najčešća pitanja o rozacei

Da li je rozacea izlečiva ili će me pratiti čitav život?

Rozacea se smatra hroničnim oboljenjem – nažalost, trenutno ne postoji trajni “lek” koji će je zauvek ukloniti. Ipak, to ne znači da ćete uvek imati izražene simptome. Pravilnim lečenjem i negom, rozacea može ući u dugotrajne faze remisije (mirovanja) kada je koža skoro potpuno mirna. Neki ljudi imaju povremene blage epizode crvenila koje se brzo smire, dok drugi moraju stalno održavati režim da bi držali simptome pod kontrolom. Važno je shvatiti da je rozacea sklona vraćanju ako se okidači zanemare. Dakle, ne možemo je “iskoreniti” ali možemo upravljati njome tako da vas minimalno ometa u svakodnevnom životu.

Kako da znam da li je crvenilo na mom licu rozacea ili nešto drugo?

Rozacea obično zahvata centralne delove lica (obraze, nos, bradu, čelo) i praćena je osećajem topline, eventualno sitnim bubuljicama i vidljivim kapilarima. Ako crvenilo dolazi u naletima kad se postidite, popijete alkohol ili jedete ljuto – to upućuje na rozaceu. Seboreični dermatitis, na primer, daje crvenilo sa perutanjem (obično oko nosa i obrva). Akne imaju mitisere i javljaju se više po čelu, bradi i leđima, uglavnom u adolescentnom dobu. Lupusov “leptirasti osip” zahvata obraze i nos, ali je praćen i drugim sistemskim simptomima. Najbolje je posetiti dermatologa koji će pregledom utvrditi o čemu se radi. Nekad su potrebne dodatne analize (npr. demodex test, biopsija) da bi se isključila druga stanja. Samodijagnoza može biti pogrešna, pa ako crvenilo traje duže i brine vas – stručni pregled je zlata vredan.

Koji proizvodi ili kreme su najbolji za lečenje rozacee?

Medicinski gledano, najčešće se propisuju: metronidazol gel/krem, azelaična kiselina (15-20%), ivermektin krema, brimonidin gel (za trenutno sužavanje krvnih sudova) – sve to uz konsultaciju lekara. Od dermokozmetike, ne postoji jedna “najbolja” krema za sve. Ključ je da proizvod hidrira i umiruje, a ne iritira. Većini prija krema sa niacinamidom i ceramidima za jačanje barijere (npr. CeraVe PM krema), serumi sa hijaluronskom kiselinom za hidrataciju, gelovi sa pantenolom (5%) za smirenje. Neki vole i tzv. CC kreme za rozaceu koje ujedno i prekrivaju crvenilo i neguju kožu. Preporučljivo je korišćenje dermokozmetičkih linija namenjenih osetljivoj koži sklonoj crvenilu (dostupne u apotekama). U tekstu smo naveli više korisnih sastojaka – birajte proizvode koji ih sadrže i koji nemaju štetne dodatke poput alkohola i mirisa. Možda ćete morati isprobati par opcija dok ne nađete vašu idealnu kremu. Savet plus: uvodite jedan po jedan proizvod i dajte svakom par nedelja da vidite efekat.

Da li određena hrana zaista utiče na rozaceu ili je to mit?

Nije mit – ishrana može značajno uticati na intenzitet simptoma. Naravno, hrana ne “stvara” rozaceu, ali kao što smo opisali, brojni prehrambeni okidači (ljuto, alkohol, vrlo topla jela/pića, kofein) izazivaju širenje krvnih sudova i pogoršanje crvenila. Takođe, neke studije su povezale rozaceu sa gastrointestinalnim problemima: npr. kod dela pacijenata nađena je veza sa Helicobacter pylori infekcijom želuca, ili sa sindromom iritabilnog creva – pa se postavlja pitanje doprinosi li upala u stomaku upali na licu. Probiotici i antiinflamatorna ishrana (bogata povrćem, omega-3 masnim kiselinama iz ribe, uz minimiziranje šećera i rafiniranih ugljenih hidrata) mogu pomoći opštem smanjenju upale u organizmu, a time posredno i rozacei. Konkretno, neki dermatolozi preporučuju izbegavanje histaminoliberatora (poput crnog vina, tvrdih sireva, dimljene hrane) jer histamin širi krvne sudove. Svakako vredi obratiti pažnju – pratite svoje simptome nakon određenih jela i pića. Ako primetite obrazac da vam, recimo, posle ljutog začina lice bukne – to nije slučajnost, već signal da tu namirnicu treba izbegavati. S druge strane, hrana bogata antioksidansima i vlaknima (voće, povrće) generalno pogoduje koži. Ukratko, hrana neće izlečiti rozaceu, ali može biti saveznik ili neprijatelj u kontroli simptoma, zavisno od izbora.

Da li rozacea može da preraste u nešto ozbiljnije? Kakve su komplikacije ako se ne leči?

Rozacea sama po sebi uglavnom ostaje ograničena na kožu lica i nije sistemska bolest. Međutim, ako se potpuno zapusti, može doći do trajnih promena na koži. Najpoznatija komplikacija je već opisana rinofima – trajno zadebljanje nosa zbog nelečene teške rozacee, što zahteva hiruršku korekciju. Pored toga, neliječena ocularna rozacea može dovesti do oštećenja rožnjače i problema sa vidom (npr. hronični keratitis). Hronična upala kože lica može ostaviti i trajne crvene fleke ili ožiljčiće. Takođe, postoji psihološka “komplikacija” – rozacea može izazvati povlačenje, depresiju ili anksioznost zbog izgleda kože. Dobra vest je da uz pravilnu terapiju većina ovih komplikacija je preventabilna. Bitno je javiti se lekaru ako primetite simptome – nema razloga trpeti godine teže oblike kad postoje tretmani. Ako kontrolišete rozaceu, verovatno nećete nikada dobiti rinofimu niti imati posledice po vid. Dakle, ne zanemarujte rozaceu, ona nije životno ugrožavajuća, ali kvalitet života može narušiti, što je dovoljan razlog da se ozbiljno pristupi njenom lečenju.

Mogu li i muškarci dobiti rozaceu?

Rozacea pogađa i muškarce i žene. Statistike kažu da se češće dijagnostikuje kod žena, verovatno i zato što žene češće traže pomoć dermatologa za probleme kože. Kod žena se tipično javlja u 30-40-im godinama. Muškarci možda ređe potraže lekara u početku, ali zanimljivo – kad dobiju rozaceu, skloni su težim oblicima (poput rinofime). Jedan od razloga je što muškarci često dođu lekaru tek u poodmakloj fazi. Takođe, hormonalni i vaskularni faktori mogu igrati ulogu – žene imaju češće flush epizode vezane za hormone, dok muškarci imaju jaču fibroznu reakciju (fima). No, suština je: da, muškarci mogu dobiti rozaceu. Za njih važe isti principi nege, s tim što se dodaje savet za brijanje – bolje je koristiti električni brijač ili vrlo oštre brijače uz dosta klizajućeg gela, kako bi se iritacija kože minimizovala. Posle brijanja, obavezno naneti umirujući balzam bez alkohola.

Čuo/čula sam da rozacea ima veze sa grinjama na licu – da li treba da radim nešto povodom toga?

Na koži lica svih ljudi žive sićušne grinje Demodex folliculorum (u folikulima dlaka i porama). Kod rozacee je primećeno da često postoji povećan broj Demodex grinja, što može doprineti upali. Neki istraživači čak smatraju da otpadne supstance ovih grinja izazivaju imuni odgovor koji vodi rozacei. Iz tog razloga, jedan od novijih topikalnih lekova za rozaceu je ivermektin krema – antiparazitik koji smanjuje populaciju Demodexa na koži. Ako dermatolog proceni da je to relevantno, može vam prepisati takvu kremu. Inače, ne postoje “kućni” načini da eliminišete grinje, niti je potrebno paničiti – one su normalan deo kožnog mikrookruženja. Bitnije je fokusirati se na standardnu negu i terapiju. Ako vas ideja o grinajma zabrinjava, razgovarajte sa svojim lekarom, moguće je uraditi test (stružu se ljuspice kože i mikroskopski pregleda prisustvo Demodexa). Ali u praksi, lekari često empirijski uključe antiparazitnu terapiju ako rozacea ne reaguje na standardnu – to rešava problem ako su grinje faktor. Ukratko: da, postoji veza sa Demodexom, ali to se rešava medicinski (ivermektin ili metronidazol koji takođe deluje antiparazitno), a nema potrebe za ekstremnim merama sterilizacije lica ili slično.

Šta da radim ako mi se rozacea iznenada pogorša?

Flare-up rozacee može biti frustrirajući, ali postoji nekoliko koraka za hitno umirenje:

Odmah identifikujte da li je neki okidač prisutan – npr. jeste li pojeli nešto ljuto, bili na suncu bez zaštite ili u stresnoj situaciji? Uklonite okidač ako je moguće (ohladite se, popijte vodu, uđite u hladovinu).

Očistite lice blagom vodom i nanesite umirujući proizvod: idealno nešto poput gela sa pantenolom ili termalne vode u spreju. Nemojte stavljati jake preparate ili šminku da prikrijete – prvo smirite kožu.

Hlađenje kože: Koristite mekanu krpu nakvašenu hladnom vodom (ne ledenom!) i stavite je na lice par minuta. Hladni oblog može suziti krvne sudove i ublažiti crvenilo. Neki drže i svoje mist sprejeve u frižideru pa ih tada naprskaju.

Ako imate od ranije propisanu kremu (metronidazol, azelainsku kis.), nanesite je kako vam je savetovano. Takođe, antihistaminik na usta (tabletica protiv alergije) ponekad može pomoći ako je došlo do jakog flush-a – smanjiće reaktivnost krvnih sudova.

Ukoliko su pogoršanja česta i teška, razgovarajte sa dermatologom. Postoje opcije poput brimonidin gela koji se nanese i privremeno (na nekoliko sati) “izbeli” crvenilo sužavanjem sudova – može biti spasonosan za posebne prilike.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *